Koža

Atopijski dermatitis

Post by
Marko Mihetec

Atopijski dermatitis je kronična upalna kožna bolest koja se najčešće pojavljuje u ranoj dječjoj dobi (pogotovo između 3. i 6. mjeseca starosti). Tijekom prve godine se ispolji 60% slučajeva, a do pete godine 85% slučajeva ove bolesti.


Simptomi

Najčešći simptomi atopijskog dermatitisa kod djece su:

  • intenzivan svrbež zahvaćenih područja
  • crvenilo
  • osip (ljuskavi ili vlažni)
  • suha koža
  • kraste i mjehurići

Simptomi se javljaju na licu, koži glave, pelenskom području te rukama i nogama. Svrbež (pruritus) je vrlo intenzivan pa djeca češanjem mogu pogoršati upalu i izazvati infekciju kože.

Uzrok atopijskog dermatitisa

Točan uzrok atopijskog dermatitisa nije poznat ali se zna da postoje čimbenici koji mogu provocirati pogoršanje kliničke slike:

  • nutritivni alergeni (uglavnom do 3. godine)

- najčešće su u pitanju agrumi, jaja, mlijeko, pšenica, kikiriki, soja, konzervansi

  • inhalacijski alergeni (uglavnom poslije 3. godine)

- najčešće pelud, prašina, grinje, životinjska dlaka

  • različiti iritansi

- vunena i sintetička odjeća

- deterđenti, omekšivači i sapuni

- pretjerano isušivanje kože (dugotrajno kupanje)

  • emocionalan stres


Atopijski marš

Pacijenti s atopijskim dermatitisom često imaju i mnoge druge alergijske poremećaje. Bolest je često povezana s osobnom i obiteljskom anamnezom pacijenta o postojanju alergija tipa 1, alergijskog rinitisa i astme, također su često povišene i razine imunoglobulina E (IgE). Ovdje treba naglasiti pojavu atopijskog marša koji označava prijelaz iz jedne u drugu atopijsku bolest. Dojenčad koja ima atopijski dermatitis kasnije mnogo češće razvija alergije i bronhalnu astmu.

Povezanost s disbiozom crijevne flore

Novija klinička istraživanja mikrobioma su pokazala da postoji značajna poveznica između disbioze (poremećene) crijevne flore i pojave atopijskog dermatitisa i alergija. Bebe koje su rođene carskim rezom, bebe koje nisu dojene te one koje su morale primati antibiotike kasnije mnogo češće razvijaju disbiozu crijevne flore koja može dovesti i do atopijskog dermatitisa. Također, istraživanja su potvrdila da se atopijski dermatitis mnogo češće javlja kod djece čije majke imaju disbiozu crijevne flore.

Ove tvrdnje dovode u pitanje pretpostavku da je glavni uzrok atopijskog dermatitisa genetika. Naime, crijeva beba nakon rođenja nemaju svoju vlastitu mikrofloru, ona se na početku života prenosi s majke na dijete vaginalnim porodom i kasnije dojenjem. Ukoliko je dijete rođeno carskim rezom ili nije dojeno može se razviti disbioza i uzrokovati različite probleme. 

Također, ako je majka imala poremećaj crijevne flore (za koji nije ni morala znati) ne može  prenijeti zdravu bakterijsku floru na svoje dijete. Znači, nije genetika ta koja primarno uzrokuje atopijski dermatitis i alergije nego poremećena crijevna flora koja se nasljeđuje od majke.

Budući da ne postoji test za atopijski dermatitis dijagnoza se postavlja na temelju tipične slike promjena na koži i na temelju obiteljske anamneze o postojanju alergija u obitelji. Kortikosteroidne masti i kreme mogu olakšati simptome ali njihova primjena kroz dulje vrijeme može izazvati ozbiljne probleme, naročito kod dojenčadi, jer se kroz kožu apsorbira u krvotok. 

Čičak, lat. Arctium lappa

Prirodna terapija

Kod djece koja boluju od atopijskog dermatitisa potrebno je najprije izbaciti iz korištenja sve gore navedene iritanse i najčešće nutritivne alergene (na određeno vrijeme). 

U prirodnoj terapiji se koriste vrlo efikasne uljne mješavine s eteričnim uljima koji imaju protuupalno djelovanje i smiruju kožu a nemaju nuspojava pa se mogu koristiti već i kod dojenčadi i male djece. Uz to se preporučuje uzimanje korijena čička koji čisti kožu a povoljno djeluje i na jetru. Korijen čička u prilagođenoj dozi mogu uzimati djeca tek od druge godine a bebe koje su dojene mogu dovoljne količine aktivnih tvari dobivati iz majčinog mlijeka kad majka uzima korijen čička u punoj dozi. 

Također se preporučuje uzimanje hladno prešanog ulja noćurka koje će povoljno djelovati na disbalans lipida kože. Ako je koža djeteta vrlo suha i gubi vlagu može napraviti i blaga krema s biranim eteričnim i baznim uljima koja će koži vratiti vlagu i omogućiti brže zacjeljivanje.

Ako se atopijski dermatitis stalno vraća potrebno je djelovati i na crijevnu floru. U terapiju se (ovisno o dobi djeteta) mogu uključiti kvalitetni probiotici za djecu i određena probiotička hrana koja se uvodi postupno i u ograničenim količinama. Također je potrebno iz prehrane izbaciti šećer, procesiranu industrijsku hranu i proizvode od bijelog brašna, smanjiti ugljikohidrate u prehrani a povećati unos povrća i kvalitetnih masnoća. Ako je dijete dojeno onda majka može prehranom i probioticima djelovati na svoju crijevnu floru koja će nakon nekog vremena putem majčinog mlijeka prijeći i na dijete.

Atopijski dermatitis je recidivirajuća bolest koja kod beba i male djece može stvoriti neugodne probleme. Zbog jakog svrbeža djeca su sklona češanju zahvaćenih područja, to oštećuje kožu i otvara put kožnim infekcijama. Prirodna terapija s uljnim mješavinama i kremama koje su prilagođene bebama i maloj djeci može efikasno djelovati na neugodne simptome a korištenjem korijena čička (ako je moguće) se djeluje na drenažu kože „iznutra“. Ako se dermatitis neprestano vraća neophodno je da se probioticima i hranom pozitivno djeluje i na crijevnu floru djeteta.

Tags:
#
Dermatitis
#
Prirodna terapija
#
Zdravlje
#
Probiotik
zanimljivi članci

Moglo bi vas zanimati

Hormonski sustav
Predmenstrualni sindrom (PMS)
Pročitajte članak
Krvožilni sustav
Povišene masnoće u krvi
Pročitajte članak
Urogenitalni sustav
Benigna hiperplazija prostate
Pročitajte članak