Živčani sustav

Depresija

Post by
Marko Mihetec

Depresija je najčešća psihička bolest koju primarno karakteriziraju poremećaji raspoloženja kao što su dugotrajna tuga,  gubitak interesa i zadovoljstva u životu te velika emocionalna bol. 

Depresija se javlja u svim dobnim skupinama ali najveća učestalost je u 40-tim godinama života. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Broj oboljelih konstantno raste a posebno zabrinjava što se sve češće javlja među mladim osobama u adolscentskoj dobi. Depresija utječe na svakodnevan život jer bolesnici nemaju volje i energije za izvršavanje svakodnevnih obveza. Često se javljaju i problemi u bračnom, obiteljskom i poslovnom životu.

Rizik za razvoj depresije je povećan kod osoba koje su doživjele traumatičan životni događaj (pr. smrt voljene osobe), kod osoba koje pate od kroničnog stresa, kod osoba koje imaju problema s alkoholom ili drogom, te kod nezaposlenih i nedovoljno tjelesno aktivnih osoba.

Simptomi

Simptomi depresije se mogu pojaviti bez nekog posebnog razloga ili kao reakcija na određen događaj. Pet ili više navedenih simptoma mora biti prisutno minimalno 2 tjedna da bi se mogla dijagnosticirati depresivna epizoda. Također, barem jedan od njih mora biti depresivno raspoloženje ili gubitak interesa i/ili zadovoljstva u životu.

Osnovni simptomi depresije:

  • sniženo ili depresivno raspoloženje (gotovo svaki dan, veći dio dana)
  • gubitak interesa i/ili zadovoljstva u svim životnim aktivnostima
  • manjak energije i umor
  • poremećaj apetita (gubitak težine ili dobivanje na težini)
  • nesanica ili pretjerana potreba za snom
  • psihomotorna napetost i uznemirenost ili usporenost
  • osjećaj bezvrijednosti ili osjećaj velike krivnje
  • manjak koncentracije ili smanjena sposobnost razmišljanja
  • misli o samoozljeđivanju i suicidu, pokušaj suicida

Uzrok

Nastanak depresije se objašnjava brojnim teorijama ali uzrok još nije do kraja razjašnjen. Poznato je da postoji genetska podloga kod nekih osoba jer se depresija u određenim obiteljima javlja 2-3 puta češće nego u općoj populaciji. Smatra se da biološka podloga depresije leži u promjenama u metabolizmu neurotransmitera (manjak serotonina). Upravo to je mjesto na koje djeluju antidepresivi i neki prirodni lijekovi.

Danas se uglavnom smatra da je depresija biopsihosocijalni poremećaj. Postoji veća ili manja genetska podloga za pojavu depresije, a stresni događaji i psihokarakterna struktura ličnosti pogoduju razvoju bolesti.

Prehrana

Ljudima koji pate od depresije se preporučuje uravnotežena prehrana mediteranskog tipa. To uključuje obilje povrća i voća, cjelovite žitarice, mahunarke, riba (pogotovo plava), orašasti plodovi i maslinovo ulje. Preporučuje se također nemasno meso i meso peradi a mliječne proizvode treba konzumirati umjereno. 

Redoviti unos ugljikohidrata može povisiti razinu serotonina u  mozgu pa bi ih depresivne osobe trebale konzumirati u svakom obroku. Hrana koja je bogata ugljikohidratima uključuje krumpir, tjesteninu i kruh (bolje integralni), riža, palenta, žitarice. Također, poznato je da omege 3 pozitivno djeluju na simptome depresije pa je dobro uključiti plavu ribu u prehranu, barem 2 puta tjedno. Alkohol može potaknuti razvoj depresije i pojačati simptome pa se preporučuje minimalno konzumiranje alkoholnih pića ili njihovo potpuno izbjegavanje.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost (pogotovo aerobnog tipa) ublažava depresiju i sprječava povratak depresivnih epizoda. Pretpostavlja se da potiče lučenje endorfina i dopamina što djeluje antidepresivno i potiče bolje raspoloženje. Iz tog razloga se preporučuje tjelesna aktivnost aerobnog tipa (žustro hodanje, trčanje, vožnja bicikla) barem 3 puta tjedno (još bolje svakodnevno), minimalno 30 minuta. Idealno bi bilo odabranu aktivnost provoditi u prirodi.

Prirodna terapija

Prirodnom terapijom možemo pomoći kod blažih i srednje teških depresija. Teški oblici depresivnih poremećaja moraju biti tretirani od strane psihijatara, najčešće antidepresivima. Antidepresivi se često prepisuju i ljudima koji pate od blažih oblika depresije bez da se adresiraju psihološki i socijalni problemi koji stoje iza nastanka depresije. Osim što najčešće ne rješavaju uzrok problema antidepresivi imaju i mnoštvo nuspojava, ponekad i vrlo teških. 

Iz tog razloga je razumno kod blažih oblika depresije najprije posegnuti za prirodnim rješenjima. Naravno, oboljela osoba uz to treba prepoznati i poraditi na uzrocima koji su doveli do depresije, bili oni psihološke, socijalne ili druge prirode.

Gospina trava je biljka koja se najdulje koristi u tretmanima depresivnih poremećaja. Njenu vrijednost pokazuje praksa ali i znanstvena istraživanja. Smatra se da je za antidepresivno djelovanje zaslužan aktivni spoj hipericin koji ima sposobnost uravnoteženja serotonina i dopamina u mozgu. Gospina trava također vrlo dobro djeluje na simptom nesanice koji se često javlja kod osoba s depresijom.

Najčešće se koriste ekstrakti gospine trave koji se uzimaju oralno. Može se koristiti i obliku čaja ali tada ima mnogo slabije djelovanje zbog nižeg sadržaja aktivnih tvari. Treba napomenuti da ulje gospine trave (kantariona) nema nikakav učinak na depresiju i ne treba ga koristiti u tu svrhu. Kontraindikacije za korištenje gospine trave je uzimanje antidepresiva i nekih lijekova.

Griffonia je biljka koja se u zadnje vrijeme sve više koristi u tretiranju depresije. Istraživanja pokazuju da griffonia sadrži spoj 5-HTP (5-hidroksi triptofan) koji djeluju kao prekursor serotonina. Smatra se da je manjak serotonina u stanicama mozga jedan od razloga nastanka depresije. Griffoniu se preporučuje uzimati s obrokom ugljikohidrata, a ne smije se koristiti ukoliko se uzimaju antidepresivi.

Artičoka, lat. Cynara scolymus

Kod osoba koje pate od depresije ustanovljen je slabiji rad jetre i bubrega, glavnih organa za detoksikaciju organizma. Smatra se da toksini koje naše tijelo ne može izlučiti djeluje na različite organe, čak i na mozak. To s vremenom može dovesti i do simptoma depresije. Iz tog razloga je preporučljivo provesti drenažu (detoksikaciju) jetre i bubrega. Ukoliko probavni sustav dulje vrijeme ne funkcionira dobro istovremeno se provodi i blaga detoksikacija crijeva. Drenaua jetre provodimo s listom artičoke a bubrega s listom koprive

Novija istraživanja su pokazala da osobe koje pate od depresije imaju manjak omega 3 (EPA i DHA) u organizmu. DHA (dokozaheksaenska kiselina) je vrlo važna za pravilno funkcioniranje mozga a njen nedostatak može pridonijeti simptomima depresije. Iz tog razloga neke osobe koje pate od depresije mogu imati koristi od dodatnog uzimanja omega 3.

Prilikom odabira omega 3 treba pripaziti na omjer EPA i DHA kiselina te na izvor i proces ekstrakcije omega 3. Većina omega 3 na našem tržištu se dobiva iz ulja većih riba koje mogu sadržavati prevelike količine žive. Također, važan je i proces filtracije da bi se dobilo nekontaminirano riblje ulje. Preporučuje se dvostruki ili čak trostruki proces mikrofiltracije. Većina omega 3 na našem tržištu ne udovoljavaju tim rigoroznim uvjetima kvalitete.

S vremenom se pokazalo da su vitamini B skupine, vitamin D te minerali magnezij i cink vrlo važni u reguliranju raspoloženja a ponekad i u borbi protiv simptoma depresije. Depresivne osobe kod kojih se ustanovi manjak navedenih vitamina i minerala mogu imati velike koristi od njihovog dodatnog uzimanja. Neke vitamine B skupine je preporučljivo uzimati u njihovom aktivnom obliku a magnezij u oblicima koji se bolje apsorbiraju u organizmu.

Prirodna terapija cjelovito pristupa problemu depresije. Prvo se kreće od zdrave prehrane s dovoljno ugljikohidrata i aerobnih tjelesnih aktivnosti koje mogu ublažiti simptome depresije. Istovremeno se kreće s fitoterapijom u kojoj centralno mjesto ima gospina trava i drenaža jetre i bubrega. Nakon što se vidi učinak propisanih pripravaka terapija se može promijeniti ili se mogu uvesti neki od gore navedenih dodataka prehrani. Ako postoje psihološki, socijalni ili drugi uzroci za depresiju, prirodna terapija daje podršku organizmu da bi pacijent imao volje i snage pozabaviti se s njima.

Tags:
#
Depresija
#
Prehrana
#
Ljekovite biljke
zanimljivi članci

Moglo bi vas zanimati

Hormonski sustav
Predmenstrualni sindrom (PMS)
Pročitajte članak
Krvožilni sustav
Povišene masnoće u krvi
Pročitajte članak
Urogenitalni sustav
Benigna hiperplazija prostate
Pročitajte članak