Menopauza predstavlja kraj menstrualnih krvarenja (zadnju menstruaciju) i završetak reproduktivne sposobnosti. Nastupa kao dio prirodnog procesa starenja, u prosjeku oko 50-te godine života žene. Kada se javi između 40. i 45. godine govorimo o ranoj menopauzi, a ako nastupi iza 55. godine onda je u pitanju kasna menopauza. Prijevremena menopauza je ona koja nastupi prije 40-te godine života.
Do menopauze dolazi zbog pada funkcije jajnika i smanjene proizvodnje ženskih spolnih hormona, primarno estrogena. Jajnici sadrže ograničen broj folikula u kojima se nalaze jajne stanice, kada se rezerva folikula potroši žena prestaje dobivati menstruacije i ulazi u menopauzu. Dijagnoza menopauze se može postaviti kada prođe barem 12 mjeseci od posljednje menstruacije.
Perimenopauza je razdoblje koje nastupa 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze. U tom razdoblju dolazi do pojave većine menopauzalnih tegoba. Postmenopauza nastupa nakon posljednje menstruacije.
Simptomi menopauze
U perimenopauzi dolazi do hormonalnih promjena što se kod većine žena očituje kao poremećaji u menstrualnom ciklusu. Kao prvi znakovi perimenopauze mogu se javiti: neredovite menstruacije i izostanak menstruacije, obilna krvarenja ili slaba krvarenja koja traju 6 i više dana, učestali izostanci ovulacije itd.
Simptomi menopauze uglavnom nastaju zbog nedostatka estrogena a prema vremenu nastanka mogu se podijeli na rane, srednjoročne i kasne. Rani simptomi najčešće traju od 3 do 5 godina a nastaju zbog naglog pada razina estrogena:
- umor i iscrpljenost
- psihičke tegobe (promjene raspoloženja, depresija, nesanica)
- vazomotorne tegobe (tzv. valunzi)
Valunzi su iznenadni naleti vrućine, a javljaju se kod velikog broja žena koje prolaze kroz menopauzu. Traju od 2 do 4 minute a praćeni su crvenilom, znojenjem a ponekad i ubrzanim radom srca. Napadaji su češći noću za vrijeme sna, kada ih prati i noćno znojenje.
Srednjoročni simptomi se javljaju 5-10 godina od zadnje menstruacije, a najčešće uključuju:
- urogenitalnu atrofiju (suhoća, svrbež i žarenje rodnice, vaginalni iscjedak, urinarne tegobe)
- promjene kože, kose i noktiju (stvaranje bora; kosa se peruta, postaje tanka i suha; nokti postaju tanki i lomljivi itd.)
- pad kognitivnih funkcija
- smanjenje seksualne želje
Kasni simptomi menopauze se javljaju 10-30 godina nakon nastupa menopauze a često znače razvoj degenerativnih bolesti kao što su:
- kardiovaskularne bolesti (nema više zaštitnog učinka estrogena)
- osteoporoza (pojačana razgradnja kostiju zbog manjka estrogena)
- problemi s očima (slabljenje vida, katarakta, povećan očni tlak)
- demencija
Zdrav životni stil
Ženama koje su ušle u razdoblje perimenopauze se prije svega preporučuje vođenje zdravog života. Takav stil života prvenstveno uključuje više brige za sebe, zdraviju prehranu i redovitu fizičku aktivnost. Zdrava prehrana bi trebala sadržavati obilje povrća, nemasno meso i ribu, integralne žitarice i mahunarke, hladno prešana biljna ulja i voće. Preporučuje se smanjiti rafinirane šećere i prerađenu hranu a izbjegavati alkohol i pušenje.
Prirodno ublažavanje tegoba u menopauzi
Budući da žene različito reagiraju na hormonalne promjene koje se dešavaju u menopauzi, jedino individualan pristup u tretiranju tegoba daje željeni uspjeh. Biljke se kombiniraju prema vrsti tegoba i hormonalnih poremećaja od kojih žena pati. Ukoliko postoje obilna krvarenja koristimo vrkutu (gospin plašt) koja zbog sadržaja tanina djeluje hemostatski. Vrkuta također pomaže i kod drugih menopauzalnih tegobama ali najviše u kombinaciji s drugim biljkama. Ukoliko se na početku perimenopauze javljaju izrazito neredovite i bolne menstruacije koristimo konopljiku. Ona smanjuje razinu estrogena a povećava razinu progesterona te tako pomaže uravnotežiti menstruacijski ciklus.
Za tretiranje valunga i pojačanog znojenja koristimo biljku cimicifuga. Istraživanja pokazuju da aktivne tvari cimicifugozidi djeluju na os hipotalamus-hipofiza te tako smanjuju valunge. Cimicifuga također dobro djeluje na reproduktivni i živčani sustav žena u menopauzi. Pomaže smanjiti psihičke tegobe kao što su depresivna raspoloženja, unutarnji nemir i poremećaji spavanja. Budući da ne sadrži fitoestrogene može se koristiti i u slučaju raka dojke (uz odobrenje liječnika), te kod endometrioze i mioma maternice.
Velika pomoć ženama u menopauzi mogu biti i fitoestrogeni od kojih su najpoznatiji izoflavoni iz soje. Oni uravnotežuju razine estrogena u organizmu. Pri niskim razinama estrogena vežu se na estrogenske receptore te djeluju blago estrogeno, dok pri visokim razinama estrogena imaju antiestrogeno djelovanje jer se natječu za receptorska mjesta i blokiraju aktivnost pravog estrogena. U svakom slučaju imaju potencijal da ublaže menopauzalne tegobe bez obzira da li su uzrokovane viškom ili manjkom estrogena.
Eterična ulja se također mogu koristiti u tretiranju simptoma menopauze. Prvenstveno se koriste ulja koja potiču proizvodnju estrogena u tijelu i to u obliku alkoholnih otopina. Ukoliko pacijentica ima problema s grčevima u zdjelici ili edemima koristimo eterična ulja koja uspješno djeluju na te simptome.
Iako je menopauza dio prirodnog procesa starenja kod nekih žena ona može dovesti do vrlo neugodnih simptoma. U prirodnom liječenju menopauzalnih tegoba koristimo biljke i biljne ekstrakte za koje su znanstvena istraživanja dokazala da djeluju. Primjenjujemo individualni pristup svakoj pacijentici bez obzira da li se tretira hormonalni disbalans (pr. nagli pad estrogena) ili pojedinačni simptom kao što su na primjer valunzi. Budući da način života također utječe na pojavu menopauzalnih tegoba, pacijentice savjetujemo i o vođenju zdravog stila života.
