Živčani sustav

Migrena

Autor članka
Marko Mihetec

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja pri kojoj se bol obično javlja na jednoj strani glave. Prate ju također karakteristični simptomi kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost itd. Migrenska glavobolja može trajati od 4 do čak 72 sata. Kod trećine bolesnika se prije napada migrene javlja tzv. aura koja uključuje prolazne poremećaje vida, osjeta i govora. 


Od migrenskih glavobolja boluje 10% stanovništva a žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci. Hormonalne promjene su najvjerojatniji razlog zašto se migrena češće javlja kod žena. Naime, migrenski napad se kod žena često vezuje u menstruaciju jer se obično javlja na početku u sredini ili na kraju ciklusa. Učestalost javljanja migrena je različita od osobe do osobe. Kod nekih osoba s javlja nekoliko puta mjesečno dok se kod drugih može javiti svega nekoliko puta u životu.

Uzroci

Točan uzrok migrene nije poznat ali se smatra da najveću ulogu igraju genetika i okolišni čimbenici (tzv. okidači). Utjecaj genetike je velik jer je poznato da se kod 2/3 oboljelih migrena pojavljuje unutar obitelji. Okolišni čimbenici se uglavnom svode na tzv. okidače. Najčešći okidači su stres, umor i nagle promjene vremena. Ulogu okidača mogu imati i hormonalne promjene, naročito vezano za menstruaciju. 

Također, nekim osobama koje boluju od migrene okidači mogu biti i određene vrste hrane. Često se u tom kontekstu spominju čokolada (feniletilamin), zreli sirevi (tiramin), crno vino, kofein (kava, coca-cola), konzervirana hrana (razni konzervansi), mononatrijev glutaminat (pojačivač okusa) itd. Oscilacije šećera u krvi, kod primjerice dijeta za mršavljenje, ponekad mogu utjecati na pojavu migrena. Ovdje su opisani najčešći okidači, ali bilo koji faktor koji dovodi do poremećaja u životnoj ravnoteži može biti okidač za napad. 

Simptomi

Prodormalna (najavljujuća) faza se javlja kod više od polovice oboljelih i to nekoliko sati do dva dana prije početka glavobolje. Simptomi ove faze obuhvaćaju: promjene raspoloženja, umor, depresivnost ili euforiju, ukočenost mišića vrata, želju za određenom hranom, proljev ili opstipaciju itd. Ova faza se može javiti kod migrene s aurom kao i kod migrene bez aure.

Aura je prolazni neurološki ispad do kojeg dolazi  prije pojave migrene a javlja se kod trećine oboljelih. Ponekad može trajati i za vrijeme same glavobolje. Pojavljuje se postupno a traje u prosjeku od 15 do 30 minuta, ne više od sat vremena. Najčešće se pojavljuju smetnje vida kao što su: 

  • djelomični ispad vidnog polja koji svjetluca (blješteći skotom)
  • gubitak vida u dijelu vidnog polja 
  • zamućen vid

Skotom se obično od sredine vidnog polja širi prema rubovima u krivudavim crtama koje nalikuju bedemima dvorca.

Javljaju se i neurološki simptomi poput: bockanja na jednoj ruci koje se širi prema nosu i ustima s iste strane tijela, utrnulost ruke i lica, gubitak osjeta položaja tijela. Ostali simptomi mogu biti: vrtoglavica, poremećaj govora i rjeđe motoričke tegobe.

Osnovni simptom migrenskog napada je srednja dojaka, najčešće pulsirajuća glavobolja na jednoj strani glave. Javlja se postupno a pri tjelesnoj aktivnosti se pojačava. Ponekad se glavobolja može javljati i obostrano te biti probadajuća ili tupa. Ostali simptomi koji se često javljaju su:

  • mučnina
  • povraćanje
  • preosjetljivost na svjetlost
  • preosjetljivost na zvuk i mirise

Ponekad se može javiti vrtoglavica, ošamućenost, zamućenje vida i učestalo mokrenje.

Po završetku migrenskog napada bolesnik je iscrpljen i mamuran ili se osjeća kao da je nastupilo veliko olakšanje, ponekad čak i euforično. Mnogi bolesnici osjećaju povećanu osjetljivost u području glave a neki i poremećeno pamćenje i kognitivne tegobe nekoliko dana nakon glavobolje.

Artičoka, lat. Cynara scolymus

Prirodna terapija

Osobe koje boluju od migrene prvenstveno trebaju izbjegavati sve što može djelovati kao okidač za migrenski napad. To prvenstveno znači voditi zdrav život u kojem osoba izbjegava stres, dovoljno se odmara, tjelesno je aktivna i pazi na prehranu. Sve prehrambene namirnice koje djeluju kao okidač za migrene treba izbaciti iz prehrane. Također, preporučljivo je neko vrijeme voditi dnevnik prehrane kako bi se moglo utvrditi da li postoje i druge namirnice koje potiču migrenski napad.

Kod prodormalne faze ili akutnih napada koristimo uljnu mješavinu s eteričnim uljima koja se u pravilnim vremenskim razmacima nanosi na područje čela i sljepoočnica. Ako se nanesu dovoljno rano, eterična ulja mogu smanjiti intenzitet i trajanje glavobolje. Ukoliko glavobolja nastupa naglo, bez prodormalne faze ili tzv. aure, koristimo melat s eteričnim uljima koji se uzima kao „prva pomoć“, ali maksimalno do 3 dana.

Kao preventivna terapija obavezno se radi drenaža jetre s listom artičoke. Ona rasterećuje jetru i omogućuje da se probava hrane i detoksikacija pravilno odvijaju. Drenaža jetre je pogotovo bitna kada postoje tzv. prehrambeni okidači. Također, koristimo kapsule s eteričnim uljima koja drenažno djeluju na jetru a pokazala su se uspješnim i kod napada migrena.

Kao dio preventivne terapije ponekad koristimo DLPA, esencijalnu aminokiselinu fenilalanin koji se u jednakim omjerima nalazi u L i D formi. DLPA u organizmu pospješuje i produljuje djelovanje prirodnih neutralizatora boli te tako postiže analgetski učinak. Ublažavanje bolova koje omogućuje DLPA ima produljeno djelovanje i nakon prestanka uzimanja.

U zadnje vrijeme sve više znanstvenih istraživanja upućuje na činjenicu da CBD ulje može biti korisno kod migrena. Ono sadrži kanabinoide koju u tijelu djeluju na tzv. endokanabinoidni sustav i tako smanjuje bol. CBD ulje nastaje iz ekstrakta konoplje i ne sadrži THC, psihoaktivnu supstancu indijske konoplje. Iz tog razloga CBD ulje je kod nas potpuno legalno. 

Zbog zasićenosti tržišta u zadnje vrijeme se pojavljuju CBD ulja upitne kvalitete i bez navedene koncentracije aktivnih tvari. Takva proizvode treba izbjegavati. Također, bitno je ispravno doziranje s obzirom na koncentraciju aktivnih tvari.

Dodatno se ponekad preporučuju dodatci prehrani kao što su magnezij, vitamin B2, koenzim Q10 i ekstrakt povratića. Postoje i dodatci prehrani koji sadrže većinu navedenih suplemenata no dnevna doza je često preniska.

Povratić, lat. Tanacetum parthenium

Migrena je bolest koja najčešće ne narušava zdravlje ali zato uvelike umanjuje kvalitetu života. Prirodna terapija prvenstveno naglašava izbjegavanje potencijalnih okidača migrenskih napada. Potom se sastavlja individualizirana terapija u kojoj djelujemo na bol kod akutnog napada ali i preventivno da ublažimo i skratimo glavobolje kod budućih napada. Kod preventivne terapije imamo na raspolaganju nekoliko različitih pristupa pa možemo mijenjati i nadopunjavati terapiju kad prvi pristup nije dovoljno djelotvoran. Kod velikog broja ljudi koji pate od migrena takav pristup donosi dobre rezultate.

zanimljivi članci

Moglo bi vas zanimati

Zoom on Hover
Živčani sustav
Depresija
Pročitajte članak
Zoom on Hover
Živčani sustav
Nesanica
Pročitajte članak